Sunday, February 25, 2007

TI SI PRIMER ZA OSTALE

Male oči su uprte u tebe i gledaju te dan i noć

Tamo su male uši za koje svaka tvoja reč ima moć.

Tamo su male ruke željne da čine sve isto kao i ti;

Tamo je mali dečak koji sanja o danu kada će biti isti kao ti.

Ti si idol tog malog dečaka, za njega pametnija si od svih,

U njegovoj maloj glavi o tebi nema misli sumnjičavih;

On u teb pobožno veruje, guta svaku reč tvoju,

On će govoriti i raditi, sve isto kao ti kad dostigne zrelost tvoju.

Tamo je mali dečak širom otvorenih očiju koji veruje da si uvek u pravu,

I njegove uši su uvek načuljene

Dok gleda te noću i danju;

Ti predstavljaš primer i nemoj ga izneveriti,

Tog malog dečaka koji čeka da poraste i bude baš kao ti!!!


ČOVEK BEZ KOGA SE NE MOZE

Ponekad kada se osetiš važnim,

Ponekad kad ti ego procveta,

Ponekad kad pomisliš,

Da si bolji od celog sveta;

Ponekad kad osetiš da će tvoj odlazak

Ostaviti za sobom prazninu,

Samo poslušaj savet ovaj

I osetićeš spokoj finu.

Uzmi kofu i napuni je sa vodom,

Stavi ruku u nju do članka;

Izvadi je i praznina koja ostaje

Je mera koliko će ti biti manjka.

Možeš pljuskati i prskati

Izazvati pravo talasanje,

Ali stani i videćeš da za tren

Sve izgledaće kao ranije.

Pouka ovog primera malog,

Je da od sebe daš sve do gole kože,

Budi ponosan na sebe, ali pamti-

Nema čoveka bez koga se ne može.



Friday, February 23, 2007

Njegovo veličanstvo, NOVAC

Da li je novac cilj ili sredstvo? I da li cilj opravdava sredstvo? Da li je novac moć ili potreba? I da li moć nema potrebe?

Svaki dan ga koristimo, svaki tren računamo na njega. On je uvek tu, i baš zato što je uvek tu, mnogi ga ne cene dovoljno.

Ovom prilikom, odajem počast njegovom veličanstvu – NOVCU!

Evo šta su za njega rekli neki od najvećih mislilaca:

* Eduard BORDE: „U životu treba izabrati ili da zarađujemo novac, ili da ga trošimo; za oboje čovek nema vremena“.

* Žil RENAR: „Ako novac zaista donosi nesreću, onda ga vratite!“.

* ALEN: „Finansijska politika je veština obrtati novcem iz ruke u ruku sve dok vam u ruci ništa ne ostane“.

* VOLTER: „Kad je u pitanju novac, onda je svako iste vere“.

* DIMA: „Ne ceni novac ni više ni manje no što vredi: on je dobar sluga, ali loš gospodar“.

* Samjuel DŽONSON: „Novac, dakako, sam po sebi ništa ne vredi. Jedina je njegova vrednost u času kada se od njega delimo“.

* Marsel PANJOL: „Treba samo da otvorim novčanik i kažem jednu reč – koliko?“

* Žil RENAR: „Napokon znam po čemu se čovek razlikuje od životinje; to su novčane teškoće“.

* Čovek čini novac, a ne novac čoveka

* Vilijem ŠENSTON: „Škrtica postaje bogat praveći se siromašnim; rasipnik osiromaši praveći se bogat“.

* DIMA: „Budete li pokazivali da vam je nešto potrebno, niko vam ništa neće dati; želite li se obogatiti, treba da izigravate bogataša“.

* Ko hoće da se obogati, mora loviti ribu odjednom u tri reke.

* Enri BEK: „Ljudi se dive hrabrosti, talentu, dobroti, velikim zadacima i velikim iskušenjima, ali ne cene ništa osim novca“.

* S. MOM: „Novac je šesto čulo kod koga se upotpunosti ne mogu upotrebiti ostalih pet“.

* Žil RENAR: „Kaže se da novac čoveka ne čini srećnim; pri tome se sigurno misli na novac drugih ljudi“.

* Saša GITRI: „U životu nije važno imati novce, važno je da ga imaju drugi“.

* Mol NAR: „Mnogima nedostaje samo novac, pa da budu pošteni“.

* DIDRO: „Ruka koja daje uvek je iznad one koja prima“.

* NOVAC je ipak NOVAC!!! Najveći, najjači i najsavršeniji gospodin na svetu!“

2020.

Budite se u svom stanu na 120-etom spratu, uživate u divnom pogledu na izlazak sunca i kao redovnu aktivnost ubrizgavate u sebe robota veličine nekoliko mikrometara koji je sastavljen od delova nano velićine.

Ovaj robot, opremljen informacijama o Vašoj DNK će u naredna 24 časa patrolirati vašim krvotokom i uklanjati svako strano telo. Ovaj ćelijski „stražar“ ima funkciju veštačkog imunog sistema i štiti Vas ne samo od do sada poznatih bolesti, već i od bilo kakve buduće virusne ili bakterijske mutacije.

Dok doručkujete razmišljate o današljem veoma važnom poslovnom sastanku. Treba da ostavite utisak ozbiljne i odgovorne osobe, ali kako kada svako ko vas pogleda počne da se smeje zbog prirodnog oblika Vašeg nosa. Odlučite se da i u ovom slučaju iskoristite mogućnosti savremene medicine i sa neta skinete program za oblikovanje tela. Taj program bežičnim putem prosledite do robota koji je već u vašem telu, i posle nekoliko trenutaka, bez bola, povreda i ostalih neprijatnosti Vi imate novi nos, nos koji će odgovarati protokolu.

Krećete na posao, ali niste raspoloženi da se spuštate liftom. Opet pozivate svoj asembler i povećavate svoju toleranciju na gravitacionu silu. Izlazite iz stana kroz specijalan otvor i vazdušnim putem se spuštate ka zemlji. Prizemljujete se bez ikakvih posledica i nastavljete normalnim hodom....

Nanotehnologija u medicini

Medicinski nanorobot koji je dizajnirao Robert A. Freitas Jr. sa instituta za molekularnu proizvodnju (Institute for Molecular Manufacturing) predstavlja veštačko mehaničko crveno krvno zrnce, koje je nazvano “Respirocyte”. Dimenzije Respirocita su otprilike jedan mikron u prečniku i ono samo pluta krvotokom. Ovo je robot sferoidnog oblika sačinjen od 18 milijardi atoma. Ovi atomi su uglavnom atomi ugljenika. Respirocit je ustvari sićušan rezervoar koji se može napuniti sa 9 milijardi molekula kiseonika (O2) i ugljen dioksida (CO2). Kasnije ovaj gas se može ispustiti iz rezervoara kontrolisanim postupkom. Gasovi se skladište pod pritiskom od približno 1000 atmosfera.

Površina svakog Respirocita je 37% prekrivena sa 29,160 molekularnim sortirajućim rotorima koji mogu puniti i prazniti gas u tankove. Ovde su prisutni i senzori za koncentraciju gasova na izlazu svakog uređaja. Kada nanorobot prolazi kroz plućne kapilare unutrašnji računar daje instrukcije rotorima da izbace O2 i CO2 ubace. Iz kapsule se ispušta kiseonik a ugljendioksid se apsorbuje. Respirocit imitira funkcije prirodnog hemogolobina u crvenom krvnom zrncu. Ali respirocit može dostaviti 236 puta više kiseonika po jedinici nego ista količina prirodnih crvenih krvnih zrnaca. Ovaj nanorobot je efikasniji od biološkog, uglavnom zbog toga što dijamantska konstrukcija dozvoljava više rad pod većim pritiskom. Respirociti će imati senzore pritiska i primati zvučne signale od lekara, koji će koristiti uređaje sa ultrazvučnim transmiterima koji će respirocitima upravljati da prestaju da pumpaju i postanu, neaktivni. Kasnije doktor im može narediti da postanu ponovo aktivni. Neki uređaji mogu imati sposobnost da se kreću kroz krvotok i tkivo ili zidove vena i arterija. Svaki medicinski nanorobot će biti dizajniran za poseban posao ekstremno dobro i imaće jedinstveni oblik i ponašanje. Nanomedicina će stvarno eliminisati sve najčešće bolesti 20-tog veka i dozvoliti proširivanje ljudskih sposobnosti naročito mentalnih sposobnosti.

Informacione i komunikacione tehnologije u medicini


Pacijent je oduvek na svoje izlečenje gledao kao na mešavinu međusobnih uticaja dobre volje i umešnosti lekara, ćudljivosti birokratizovanog zdravstvenog sistema i „viših sila”. Njegovo je bilo da plati i da čeka da se sve te „sile” umilostive i otklone njegovu boljku. Nove tehnologije čoveku prvi put u istoriji daju moć da sam donosi odluke koje se tiču njegove dobrobiti i da ima kontrolu nad izborom, kvalitetom i cenom medicinskih usluga koje plaća, iz čega priozilazi i poverenje pacijenta u ceo sistem. Nova era medicinskih usluga, nov koncept sistema medicinske nege, gde osoba sama odlučuje o načinu svog lečenja, izazov je za sve subjekte koji u tom postupku učestvuju. Primena novih tehnologija na velika vrata uvodi pravila oštre konkurencije i tržišni model ponašanja, uz uvođenje jasnih pravila i procedura kojima se štite i egzaktne mere: profesionalnost, etičnost, odgovornost, efikasnost i produktivnost.

Informaciono komunikacione tehnologije u medicini podrazumevaju primenu interneta i srodnih tehnologija u sistemu medicinske zaštite, kojima se poboljšavaju pristup, efikasnost, efektivnost i kvalitet medicinskih i poslovnih procesa koje sprovode učesnici u tom sistemu (zdravstvene ustanove, medicinsko osoblje, pacijenti, osiguravajuće organizacije, država), sa osnovnim ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja pacijenta.

Dok se u nekim zemljama sa ekstremno niskom informatičkom svešću (poput naše) e-medicina uporno doživljava kao sistem gde će neke čip kartice zameniti papirne zdravstvene knjižice, a fajlovi pacijenta postati puki elektronski pandami postojećih kartona, svet uveliko grabi ka budućnosti. U njoj će informacije u vezi s medicinskim statusom osobe (pacijenta) biti pomoću interneta i srodnih tehnologija uvek dostupne, bez obzira na lokaciju individue, medicinskog osoblja ili instrumenata koji se budu koristili u procesu pružanja zdravstvenih usluga. Administracija SAD objavila je strateški plan izgradnje medicinskog informacionog sistema prema kojem će informacije o medicinskom statusu svakog građanina te države morati da budu pohranjene u centralnoj bazi podataka u formi elektronskog medicinskog dosijea, dok će njeni građani u svom posedu imati lični zdravstveni „karton”. Američko ministarstvo zdravlja (Department of Health and Human Services) je, predstavljajući strategiju kreiranja nacionalnog medicinskog informacionog sistema, započelo obimnu saradnju sa subjektima koji su nužni učesnici procesa definisanja i donošenja neophodnih standarda (stakeholderi): pružaocima medicinskih usluga, dobavljačima opreme, predstavnicima udruženja pacijenata, osiguravajućim društvima i privatnim tehnološkim kompanijama, sa akcentom na dvema najosetljivijim oblastima e-medicine – pristupu i bezbednosti.

Savremene informacione tehnologije suštinski menjaju položaj pacijenta i njegovu ulogu u procesu lečenja. On od pasivnog objekta postaje aktivan učesnik tog procesa.

Kako ekonomisti imaju gotovo jedinstven stav da će tržište medicinskih usluga u narednim godinama imati visoke stope rasta, čime će vremenom postati najunosnija privredna grana, primena informacionih i komunikacionih tehnologija predstavljaće ključ uspeha njenih pružalaca, uz istovremeno povećanje nivoa kvaliteta. U situaciji kada se čak i najrazvijenije zemlje sveta suočavaju s nedostatkom kvalifikovanog medicinskog osoblja, povećanjem broja starih i privredama koje više nisu u stanju da obezbede dostignut stepen medicinske nege svojih građana, te tehnologije mogle bi da budu jedino moguće rešenje za naizgled nerešiv ekonomski problem – kako uz istu količinu sredstava i kadrova podmiriti potrebe sve većeg broja ljudi, uz održanje (pa čak i poboljšanje) kvaliteta lečenja. Napori su usmereni ka minimiziranju administracije, poboljšanju dijagnostike, unapređenju komunikacije medicinskih organizacija i pacijenata, integrisanju kliničkih i financijskih sistema i korišćenju interneta u prosesu pružanja zdravstvenih usluga.

Thursday, February 22, 2007

The Truth About Failure

Failure doesn’t mean you are failure… …it does mean you haven’t succeeded yet.

Failure doesn’t mean you have accomplished nothing… …it does mean you have learned something.

Failure doesn’t mean you have been a fool… …it does mean you had a lot of faith.

Failure doesn’t mean you have been disgraced… …it does mean you were willing to try.

Failure doesn’t mean you don’t have it… …it does mean you have to do something in a different way.

Failure doesn’t mean you are inferior… …it does mean you are not perfect.

Failure doesn’t mean you have wasted your life… …it does mean you’ve a reason to start afresh.

Failure doesn’t mean you should give up… …it does mean you should try harder.

Failure doesn’t mean you’ll never make it… …it does mean it will take a little longer.

Failure doesn’t mean God has abandoned you… …it does mean God has a better idea!

Kako napraviti svoju zvezdu

Zvezdu nije teško napraviti ako imaš potreban materijal i dovoljno vremena. Evo recepta.

Za pravljenje zvezde potreban ti je veliki i gust oblak prašine i gasa. Oblak mora da bude hladan. Promešaj ga i pusti da odstoji oko dva miliona godina da se na pojedinim mestima malo zgužva i zgrudva. To je jako važno. Ako vidiš da se ne prave grudvice verovatno si uzeo suviše topao oblak jer u toplom oblaku molekuli jurcaju i ne mogu da se skrase na jednom mestu. Svakako moraš da ohladiš oblak. Idealna temperatura je oko minus 260 stepeni (to je kao i sladoled iz zamrzivača samo petnaestak puta hladnije). Ako tako uradiš videćeš da će oblak početi da se grudva. Ne zaboravi da ohlađen oblak lagano promešaš.

Pusti još oko 30 hiljada godina da se grudvice lagano krčkaju. Primetićeš da se one polako zagrevaju, da rastu i da postaju sve gušće. A sa gustinom njihova temperatura još više raste. Ubrzo, ona će dostići 10 hiljada stepeni. Za sledećih oko 10 miliona godina grudve u oblaku narašće i zgusnuće se toliko da samo što nisu postale zvezde. Grudve koje samo što nisu postale zvezde zovu se protozvezde.

Kada u jezgru protozvezde temperatura poraste na preko 10 miliona stepeni onda si skoro gotov. Ostalo je još samo da se usled velike gustine i snažnog gravitacionog pritiska u jezgru raspale nuklearne vatre. U tom procesu oslobađa se velika količina energije i grudva počinje da sija. Kad se to desi zvezda je gotova.

Odmakni se malo i gledaj svoju zvezdu sa odstojanja da se ne opečeš.

Evo ovo je dobar materijal za zvezde.


To je maglina u sazvežđu Orion i u njemu se već krčkaju nove zvezde

CHESS

Šah je pronađen u Indiji. Kada je indijski car Šeram upoznao i naučio igrati šah, bio je ushićen lepotom te igre. Saznavši da je tu igru izmislio jedan od njegovih podanika, naredio je da ga pronađu i dovedu kako bi ga osobito nagradio.

Pronalazač, kojega su zvali Seta, došao je pred cara. Bio je to skromno odeven učenjak koji je dobijao sredstva za život od svojih učenika.

„Želim te dostojno nagraditi, Seta, za prekrasnu igru koju si pronašao“ rekao je car. Mudrac se poklonio.

„Dovoljno sam bogat i mogu ispuniti svaku tvoju želju“ produžio je car. „Kaži koju bi nagradu najviše voleo i dobićeš je“. Seta je ćuteo.

„Ne snebivaj se“ bodrio ga je car „kaži svoju želju! Ničega neću žaliti da bih ti je ispunio“ .

„Velika je dobrota Vaša, gospodaru. Ali, dajte mi vremena za odgovor. Sutra, kada dobro razmislim, saopšti ću Vam želju“ .

Drugog dana Seta je ponovo došao pred cara i iznenadio ga vrlo skromnom molbom:

„Gospodaru“ rekao je Seta „naredite da mi se za prvo polje šahovske ploče da jedno pšenično zrno....“

„Obično pšenično zrno!“ iznenadio se car.

„Da gospodaru. Za drugo polje naredite da mi se daju dva zrna, za treće – 4, za četvrto – 8, za peto – 16, za šesto – 32....“

„Dosta!“ ljutito ga je prekinuo car. „Dobićeš zrna za svih 64 polja šahovske ploče prema svojoj želji: za svako polje dvaput više nego za prethodno. Ali znaj da tvoja molba nije dostojna moje darežljivosti, jer moleći takvu ništavnu nagradu neučtivo omalovažavaš moju milostivost. Kao učitelj zaista bi mogao pokazati više pažnje i poštovanja prema dobroti svoga gospodara. Odlazi! Moje sluge doneće ti tvoju vreću s pšenicom“.

Seta se osmehnuo, napustio dvoranu i carskom vrtu čekao na carsku nagradu.

Za vreme ručka car se interesovao da li je Seta dobio željenu nagradu.

„Gospodaru“ odgovorili su mu „Vaše se naređenje izvršava. Dvorski matematičari izračunavaju broj zrna koja pripadaju Seti“.

Car se natmurio, jer nije bio navikao da se njegova naređenja izvršavaju tako sporo.

Uveče, pre spavanja, car se još jednom interesovao da li je Seta sa svojom vrećom pšenice napustio carski vrt.

„Gospodaru“ odgovorili su mu „Vaši matematičari rade bez odmora i nadaju se da će do svanuća završiti račun“.

„Zašto oklevate sa tom isporukom?!“ gnevno je podviknuo car. „Sutra, pre nego što svane, sve do poslednjeg zrna treba da bude isporučeno Seti! Ja dvaput ne zapovedam!“

Ujutru su car najavili da starešina dvorskih učenjaka moli da car sasluša važan izveštaj. Car je naredio da ga dovedu.

„Pre nego što mi kažeš o čemu se radi“ rekao je car „ želim čuti da li je, konačno, Seti isporučena ništavna nagraa, koju je sam sebi naznačio?“

„Zbog toga sam se i usudio pojaviti se pred Vama u ovaj rani čas“ odgovorio je starešina. „Savesno smo izračunali količinu zrna koje želi dobiti Seta. Taj broj je toliko velik da ......“

„Koliko velik bio da bio, moje žitnice ne oskudevaju. Nagrada je obećana i treba je predati Seti!“

„Nije u vašoj moći, gospodaru, da isporučite obećanu nagradu. U svim našim ambarima nema toliko zrna koliko treba isporučiti Seti. Nema ga dovoljno ni u žitnicama celog carstva. Ne može se naći toliki broj zrna ni na svim prostranstvima Zemlje. Ako želite isporučiti obećanu nagradu, tada naredite da se sva zemaljska carstva pretvore u žitnice; naredite da se isuše sva mora i okeani; naredite da se otopi sav led i sneg koji pokriva daleke severne i južne krajeve. Neka sva ta prostranstva potpuno budu zasejana pšenicom. I sve to, što rodi na tim poljima, naredite da daju Seti, tek tada bi on dobio svoju nagradu.

Car je zapanjeno pratio ove reči.

„Kaži mi taj čudnovišni broj“ na kraju je izusteo car.

„Osamnaest kvadrilijona četiri stotine četrdeset šest trilijona sedam stotina četiri bilijona sedamdeset tri milijarde sedam stotina drvet milijona pet stotina pedeset jedna hiljada šest stotina petnaest“ glsio je odgovor.

Tako kaže legenda. Da li se to zaista i dogodilo ostalo je nepoznato, ali da je nagrada, o kojoj govori predanje, bila izražena takvim brojem, u to se možete i sami uveriti strpljivim računanjem.

Počevši od jedinice, treba sabrati brojeve: 1, 2, 4, 8 itd. Rezultat 63 polja uvećan dvaput, pokazuje koliko zrna pripada 64. polju šahovske table. Traženi broj napisan brojevima je:

18 446 744 073 709 551 615

Ako biste želeli sebi predočiti svu veličinu ovoga broja, zamislite koliko bi velik morao biti ambar u koji bi stalo toliko zrna. Poznato je da u jednom kubnom metru pšenice ima približno oko 15 miliona zrna. Znači, nagrada koja bi pripadala pronalazaču šaha zauzela bi približno 12 000 000 000 m3 ili 12 000 km3.

Ako bi visina ambara bila 4 m i širina 10 m, onda bi se njgova dužina prostirala na 300 000 000 km tj. dvaput dalje nego od Zemlje do Sunca!

Indijski car nije mogao isporučiti obećanu nagradu. Ali mogao se lako osloboditi tolikog duga. Trebao je samo predložiti Seti da sam odbrojava, zrno po zrno, svu pšenicu koja mu kao nagrada pripada :-)

Kada bi Seta pristao da sam odbrojava zrno po zrno, neprekidno dan i noć, odbrojavajući po zrno u sekundi, on bi prvog dana odbrojio ukupno 86 400 zrna. Da bi odbrojio milion zrna, trebalo bi mu oko 10 dana neprekidnog brojenja. Seta bi za vreme života izbrojao tek ništavni deo nagrade koje mu pripada.

Wednesday, February 21, 2007

Poseta iz UNIVERZUMA


Hiljadama godina čovek veruje da živi na Zemlji, međutim, on stvarno živi na suncu. Tu paradoksalnu istinu da smo mi samo deo njegove ogromne mase otkrili su radio-talasi i sateliti lansirani u vasionu, a objašnjava zakon gravitacije.

Sunčev sistem je nastao od oblaka kosmičkih gasova i prašine. Najveći deo tog oblaka pretvorio se u Sunce koje možemo uporediti sa čovekom šezdesetih godina, što znači da kroz dvadesetak godina treba da umre. Ovih dvadesetak godina trajaće (u zemaljskom smislu) milijardama godina.

Naše Sunce i još oko trista milijardi (300 000 000 000) drugih sunaca sastavni su deo ogromnog zvezdanog jata koji nazivamo lokalnim zvezdanim sistemom – Mlečnim Putem. Sunce se zajedno sa Zemljom krece oko centra Mlečnog Puta, krecuci se u pravcu zvezde Vege brzinom 20 km u sekundi. Svi lokalni zvezdani sistemi okreću se oko svog središta, ali zvezdama koje su dalje od središta potrebno je više vremena da načine ceo krug nego onima što su bliže njemu.

Krećući se u društvu ostalih sunaca, brzinom od 300 km u sekundi, naše Sunce, koje je bliže ivici nego središtu, obiđe oko centralnog dela galaksije za oko 240 miliona godina.

Cela naša galaksija dugačka je oko 100 000 svetlosnih godina, a to znači da toliko godina mora putovati svetlost sa jednog njenog kraja na drugi. Centralni ispupčeni deo ovog džinovskog sočiva doseže debljinu od oko 16.000 svetlosnih godina. Da bi se galaksija potpuno okrenula, potrebno je oko 500.000.000 godina.

Najbliža druga galaksija je na udaljenosti 2.3 miliona svetlosnih godina.

Nepoznato je koliko galaksija broji cela vasiona.

Ti se u ovom trenutku, usled zemljine rotacije, krećeš nadzvučnom brzinom od 1600 km na čas, ali to naravno ne osećaš jer si od svog postanka pod ovim uslovima.

Svetlost se kreće brzinom od 299.774 km/sec konstantno, bez obzira na kretanje posmatrača.

Letelicom kojom bi se kretala brzinom svetlosti obišla bi našu planetu 7 puta u jednoj sekundi, za sekund i četvrt bila bi na Mesecu, za osam minuta na Suncu, a za 5 časova bi prodefilovala pored Neptuna i Plutona. Međutim, tek kroz 110.000 svetlosnih godina izašla bi iz našeg zvezdanog jata – Mlečnog Puta. Nastaviš li svoje kretanje kroz prostor, bilo bi potrebno da putuješ 2.300.000 svetlosnih godina kroz prazan prostor da bi doprela do najbliže galaksije – velike magline u Andromedi koja ima 500.000.000.000 sunaca, a svako sunce, kao i ovo naše, ima svoje planete, svoje komete, svoje meteore, svoje nebeske čergaše, asteroide, nebeske lutalice...

A sada

zamisli

jedan zrak svetlosti

u vasioni.

Trenutno, od tebe udaljen

1 000. 000. 000. 000. 000. 000. 000. 000. 000. 000.

svetlosnih godina.

i zamisli

Taj zrak ti prilazi

brzinom svetlosti.

I evo ga, ušao je u našu galaksiju

...

Sada prolazi pored našeg Sunca i sjedinjuje se sa još nekoliko stotina drugih zrakova

...

Evo ih obilaze Zemlju tako da u njenu orbitu uđe tačno iznad tebe

...

I evo ih ušli su u orbitu i prasnuli svojom blistavošću

....

Gravitacija ih privlači ogromnom brzimom,

a oni privlače mnoge poglede zemaljskih živih bića

...

Spržili su ti krov i kreću se ka tebi ogromnom brzinom...

...

Ali

...

Ovo je apsolutno neočekivano -

Zrak se zaustavlja ispred tebe

Nekoliko trenutaka vrtlog zaslepljujućeg svetla se smiruje i ti nazireš 3D oblik.

Posle par trenutaka vidiš i siluetu koja ti kaže:

„If you wan a make a world a better place, take a look at yourself and make that change

I

Silueta se pretvorila u materiju, a materija je sve. Ukupna masa materije samo u sunčavom sistemu iznosi oko 300.000.000.000 sunaca. Ako znamo da na našoj planeti živi 6 milijardi ljudi, onda bi svaki stanovnik mogao sebi izabrati vlastitu zvezdu i to ponoviti 200 puta, a da pri tom ne napusti galaktički sistem, koji ne sadrži sve vasionske zvezde, kao što jedan grad na Zemlji ne sadrži sve stanovnike planete.

I ti ćeš se naći u velikom tripu. Da li si video ili nisi, da li je sve to bio samo san, da li si izgubio razum....

A ja ti kažem, ni zdrav razum nije apsolutan!

Setimo se kako se zdrav razum čoveka srednjeg veka protivio prihvatiti činjenicu da se Zemlja okreće oko Sunca! I tvrdnja da je Zemlja okrugla nekada se protivila zdravom razumu. Zar može nešto što je za nas „dole“, za naše antipode (ljudi koji žive na suprotnoj strani Zemlje) biti „gore“?! Smatralo se da su pojmovi „gore“ i „dole“ apsolutni. Međutim, tvrdnja da je sila teže usmerena na „nadole“ potpuno je objektivna, iako je relativna za različite tačke na zemljinoj kugli.

Možda je ova materija, u u koju se pretvorila svetlost koja te je posetila, izvor novog oblika života na Zemlji.

A mi znamo,

život je borba, a borba nije život. Znači – čovek je neprekidno u ratu. On se rađa, živi i umire među neprijateljima; oni su toliko mnogobrojni, ali borba traje. Znači – život, slično bojama, mladosti ... ne postoji. I da paradoks bude potpun, čoveka to ne obeshrabruje! Naprotiv, tera ga da se još žešće bori. Neprijatelji uznemiravaju čoveka, teraju ga na akciju, smetaju mu svojom težinom i otpornošću. Čovek ne samo da se bori od agresivnih, već napada pasivne (znaci – pasivnih nema)...